Autori: Prof.dr.sc. Ismet Kalić, Mr.sc. Nermina Ćatić, Mr.sc. Tarik Ćatić

Poljoprivreda se ubraja među najosjetljivije i najrizičnije privredne djelatnosti zbog uticaja brojnih prirodnih i ekonomskih faktora na proizvodni proces. Ovi faktori djeluju međusobno povezano, a njihove posljedice direktno se reflektuju na finansijske rezultate proizvodnje, što poljoprivredna preduzeća čini posebno ranjivim u poređenju s drugim sektorima. Digitalizacija proizvodnih procesa, primjena naprednih senzorskih sistema, analiza velike količine podataka u kratkom roku i integracija umjetne inteligencije postaju neophodni elementi savremenog finansijskog menadžmenta u poljoprivredi, jer upravo ovi tehnološki alati omogućavaju preciznije planiranje, budžetiranje, efikasnije upravljanje rizicima, stabilnije prinose i dugoročni održivi razvoj poljoprivrednih preduzeća. Rad se sastoji iz tri poglavlja, gdje su u prvom poglavlju definisani finansijski rizici i specifičnosti finansiranja poljoprivredne djelatnosti. Predstavljen je grafik ukupnih kredita datih u poljoprivredu u periodu 2014.–2023. godine, te su utvrđene zemlje koje prednjače u kreditiranju poljoprivrede. U drugom poglavlju opisane su aktivnosti strateškog i operativnog finansijskog menadžmenta podržane digitalizacijom i umjetnom inteligencijom. Umjetna inteligencija ubrzava provođenje operativnih zadataka, doprinosi većoj efikasnosti rada, štedi vrijeme i omogućava preciznije prognoziranje i kvalitetnije donošenje odluka. U trećem poglavlju analizirana je uloga digitalizacije i umjetne inteligencije kao savremenih alata za smanjenje finansijskih i proizvodnih rizika u poljoprivrednim preduzećima. Implementacija novih tehnoloških rješenja ne samo da mijenja poljoprivredu u ekonomskom i organizacionom smislu, nego predstavlja ključni instrument ekološke održivosti. AI omogućava precizno doziranje vode, đubriva i pesticida, čime se direktno smanjuje degradacija zemljišta i emisija gasova staklene bašte.

Autor: Doc.dr.sc. Almedin Zec

Istraživanje tržišta malih i srednjih preduzeća (MSP), koja se najčešće finansiraju putem banaka, je fokus ovog rada. Postoje značajne veze između makroekonomskog okruženja i finansijskog sektora. Razvoj finansijskog sektora u velikoj mjeri zavisi od stabilnog makropolitičkog okruženja. Dobro funkcionalan finansijski sektor ključan je za makroekonomsku stabilnost. U tom kontekstu, opći pravni i regulatorni okvir u kojem posluju preduzeća i pružaoci finansijskih usluga može imati odlučujući utjecaj na razvoj sektora MSP. Istovremeno, postoje pozitivne i negativne sile koje usmjeravaju MSP da djeluju u neformalnoj ekonomiji. U nekim zemljama formalni bankarski sistem pokazuje vrlo mali interes za kreditiranje MSP, što rezultira niskim poticajem za transparentno poslovanje putem transakcijskih računa. Ako poduzetnici ne dobiju odgovarajuću podršku od finansijskih institucija u vidu kreditnih aranžmana, jedan od ključnih poticaja za formalno poslovanje izostaje. U periodu istraživanja, na anketu je odgovorilo 44 sudionika – vlasnici malih i srednjih preduzeća različitih djelatnosti s područja Srednjobosanskog, Zeničko-Dobojskog i Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Njihovi odgovori i iskustva omogućili su provođenje ovog istraživanja, koje je realizovano u 2025. godini. Anketa je provedena anonimno. Upitnik se sastojao od 23 pitanja. Tri pitanja odnosila su se na klasifikaciju djelatnosti prema vrsti, broju zaposlenih i dužini trajanja registracije preduzeća. Ostala pitanja bavila su se problematikom finansiranja MSP putem banaka.

Autori: Prof.dr.sc. Ismet Kalić, Doc.dr. Robin Mujačić, Mr.sc. Nermina Ćatić, Adna Mujačić, dipl.agronom

Rad istražuje ekonomske i ekološke aspekte poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na stočarski sektor kao njen najvažniji segment, uz komparativnu analizu u odnosu na zemlje Evropske unije i tranzicijske države. Posebna pažnja posvećena je ključnim faktorima proizvodnje: troškovima hrane, radne snage, veterinarskih usluga i energije, te njihovom utjecaju na ekonomsku održivost farmi, dok analiza prinosa po vrstama stoke ukazuje na značaj optimizacije ishrane, genetike i upravljanja. Rad također razmatra ekološku dimenziju sektora, ističući prednosti reciklaže stajnjaka, biogoriva, rotacione ispaše i integracije stočarstva s biljnom proizvodnjom kao mjera za smanjenje okolišnog pritiska i jačanje dugoročne održivosti. Komparativna perspektiva potvrđuje da modernizacija, digitalizacija i primjena ekoloških standarda pozitivno djeluju na produktivnost, troškove i konkurentnost. Na osnovu izvedenih zaključaka, predlažu se mjere unapređenja stočarstva u BiH koje obuhvataju ulaganje u tehnologiju, edukaciju proizvođača, državne poticaje i uvođenje ekoloških standarda. Tehnološka modernizacija, strateško upravljanje resursima i ekološka održivost prepoznati su kao temeljni preduvjeti za poboljšanje poslovnih rezultata i dugoročni razvoj ovog sektora.

Autor: Doc.dr. Amir Hasičević

U savremenom poslovnom okruženju obilježenom zahtjevima za održivošću (ESG) i ubrzanom digitalnom transformacijom, eksterna revizija preuzima ključnu ulogu u jačanju povjerenja investitora i šire javnosti. Upotreba alata umjetne inteligencije (AI) otvara nove mogućnosti za efikasnije i dublje ispitivanje nefinansijskih podataka, ESG pokazatelja i digitalnih procesa u preduzećima. Rad istražuje kako AI tehnologije, poput mašinskog učenja i napredne analitike, podržavaju eksternu reviziju u procjeni održivih i digitalno transformisanih poslovnih modela. Posebna pažnja posvećena je prednostima, poput brže obrade velikih setova podataka i ranog otkrivanja rizika, ali i izazovima koji se tiču transparentnosti algoritama, regulatornih okvira i etičkih pitanja. Na kraju, daju se preporuke za razvoj revizijske prakse koja će kroz odgovornu primjenu AI dodatno osnažiti verifikaciju održivosti i digitalne zrelosti kompanija. Ovaj rad nastoji doprinijeti razumijevanju potencijala AI u eksternoj reviziji u kontekstu globalnih trendova ESG izvještavanja i digitalne ekonomije.

Autori: Sabina Čavalić, MA, Safet Imamović, dipl.oec, Dr.sc. Admir Čavalić

Razvoj Interneta i digitalnih tehnologija doveo je do značajnih promjena u oblasti oglašavanja i marketinške komunikacije. Tradicionalni oblici oglašavanja sve više gube na značaju, dok Internet i društveni mediji postaju dominantni kanali putem kojih kompanije komuniciraju s potrošačima. Oglasi u digitalnom okruženju karakterišu interaktivnost, dvosmjerna komunikacija, mogućnost preciznog ciljanja publike i mjerljivost rezultata, što ih čini posebno efikasnim u savremenom poslovnom okruženju. Cilj ovog rada jeste analiza pojma oglašavanja, njegovog historijskog razvoja, kao i savremenih oblika oglašavanja na Internetu i društvenim medijima. Posebna pažnja posvećena je karakteristikama Internet oglašavanja, ulozi društvenih medija, te vrstama oglasnih formata koji se koriste na digitalnim platformama. Rad se zasniva na teorijskoj analizi relevantne literature iz oblasti marketinga, medijskih studija i digitalnih komunikacija. Rezultati analize ukazuju na to da oglašavanje na Internetu i društvenim medijima predstavlja nezaobilazan segment savremenih marketinških strategija, ali istovremeno otvara niz etičkih, regulatornih i društvenih pitanja, naročito u kontekstu zaštite privatnosti korisnika i utjecaja oglašavanja na ponašanje potrošača. Uspješno digitalno oglašavanje zahtijeva strateški, odgovoran i dugoročno orijentisan pristup koji balansira poslovne ciljeve i interese društvene zajednice.

Autori: Prof.dr. Nermin Lapandić, Mr. Selma Stojanović

Dobra uprava predstavlja temelj savremenih demokratskih društava, zasnovana na principima zakonitosti, transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i participacije građana u procesima donošenja odluka. Kao koncept, dobra uprava se postepeno razvijala unutar pravnog okvira Evropske unije počevši od tzv. soft law instrumenata – etičkih kodeksa, smjernica i standarda ponašanja – da bi vremenom postala formalizovano pravo građana, potvrđeno Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Ovo pravo obuhvata niz pravnih i administrativnih garancija koje osiguravaju korektno i pravedno postupanje institucija EU, a njegovu zaštitu nadzire Evropski ombudsman. Značajan doprinos razvoju ovog koncepta dala je i sudska praksa Evropskog suda pravde. Cilj ovog rada je da, polazeći od razvoja koncepta dobre uprave u EU, analizira mogućnosti njegove primjene u institucionalnom i pravnom okviru Bosne i Hercegovine. Poseban fokus stavljen je na prepreke i izazove u procesu harmonizacije s evropskim standardima, ali i na prilike koje dobra uprava pruža u kontekstu unapređenja javne uprave i evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Autor: Mr.ecc. Irnesa Hašimbegović

Porezni sistemi savremenih država imaju ključnu ulogu u osiguravanju finansijskih sredstava za funkcionisanje javnog sektora i ostvarivanje različitih ekonomskih i društvenih ciljeva. Porezi predstavljaju osnovni izvor javnih prihoda i omogućavaju finansiranje brojnih javnih funkcija kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, infrastruktura i sigurnost. U okviru poreskog sistema posebno mjesto zauzimaju direktni porezi, među kojima je jedan od najvažnijih porez na dobit pravnih lica. Ovaj porez ima značajnu fiskalnu i ekonomsku ulogu jer se njime oporezuje rezultat poslovanja privrednih subjekata, odnosno dobit ostvarena obavljanjem privredne djelatnosti. U Federaciji Bosne i Hercegovine porez na dobit regulisan je Zakonom o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine i odgovarajućim podzakonskim aktima koji detaljnije uređuju način primjene ovog zakona. Posebno važan segment sistema oporezivanja dobiti predstavlja proces transformacije računovodstvene dobiti u poresku osnovicu, pri čemu ključnu ulogu ima porezni bilans. Cilj ovog rada je analizirati proces prijave poreza na dobit u Federaciji Bosne i Hercegovine, objasniti ulogu poreznog bilansa u utvrđivanju poreske osnovice, te ukazati na značaj poreskih olakšica i transfernih cijena. Posebna pažnja posvećena je i praksi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine u kontroli i primjeni poreskih propisa.

Autor: Mr.sc. Fahra Ćatović

Porez na dohodak za 2025. godinu, konačno se utvrđuje na osnovu Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi Federacije BiH do 31. marta 2026. godine. U ovom tekstu fokus je na obavezi poreznih obveznika fizičkih lica – obrtnika i građana u vezi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dohodak odnosno na Godišnjoj prijavi poreza na dohodak – Obrazac GPD-1051 za 2025. godinu, kao i priloga istoj – drugih godišnjih prijava i izvještaja. Prezentovani su načini utvrđivanja: vrsta oporezivog dohotka, prihoda i rashoda, porezna osnovica, olakšice, porezni kredit i konačna porezna obaveza. Pored navedenog ukazano je i na porezne prijave kojima su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) u toku godine i koje su “osnova” za sastavljanje godišnjih prijava i izvještaja i u konačnici Godišnje prijave poreza na dohodak – Obrazac GPD-1051. U nastavku teksta ukratko se ukazuje na sve ključne faktore koji se odnose na Godišnju prijavu poreza na dohodak. Pored navedenog obrađen je i porez na imovinu za 2026. godinu.

Autor: Mr.sci. Asmir Mujanović

Izrada poreske prijave poreza na dobit zahtijeva ozbiljnu pripremu i jako dobro i stručno poznavanje propisa iz ove oblasti, naročito kada se ima u vidu da se veliki broj računovodstvenih pozicija drugačije vrednuje i tretiraju u poreskom smislu, te iz toga razloga, potrebno je imati dobro organizovano poresko knjigovodstvo koje obezbjeđuje sve potrebne podatke kako bi bilo moguće tačno obračunati i prijaviti porez na dobit. Sastavljanje finansijskih izvještaja najpraktičnije je započeti izradom bilansa uspjeha, gdje u određenoj fazi zastajemo i sačinjavamo poreski bilans. Nužan korak za završetak bilansa uspjeha je utvrđivanje obaveze poreza na dobit. Izrada poreske prijave zahtijeva poštivanje i primjenu Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit. Primjenom poreskih propisa, na računovodstvenu dobit ili gubitak prije oporezivanja dodaju se porezno nepriznati rashodi te oduzimaju stavke koje umanjuju poresku osnovicu. Stavke koje mogu da umanjuju poresku osnovicu prema poreskim propisima su poreski podsticaji i poreska oslobađanja. Na tako utvrđenu osnovicu primjenjuje se propisana poreska stopa i izračunava se konačna poreska obaveza za izvještajnu godinu.

Autor: Dr.sc. Milica Vidović

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u objavljen je u Službenom glasniku BiH broj: 25/25 od 29.04.2025. godine. Ovaj Pravilnik stupio je na snagu 7.5.2025. godine, a primjenjuje se od 6.8.2025. godine. Njegovom primjenom došlo je do značajnih izmjena u pojedinim područjima. Neke od izmjena odnose se na sporedan promet u smislu nabavke i proizvodnje specijalnih alata koji se koriste za proizvodnju gotovog proizvoda koji je namjenjen izvozu. Osim toga, izmjene su prisutne i kod poreskog tretiranja manjka, konkretno za normativ rashoda poreskog obveznika koji mora biti usklađen sa djelatnosti, te je ukinuta obaveza prisustva sanitarnog inspektora u slučaju kada se uništava roba kojoj ističe rok trajanja, na način da je sada obaveza obveznika da obezbjedi prisustvo nekon nadležnog organa. Korist od primjene novog Pravilnika imaju lica koja su počela da obavljaju djelatnost i izvršila su nabavku stalne imovine potrebne za obavljanje poslovanja, a tek nakon toga su registrovana za PDV, na način da sada mogu ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na nabavke stalne imovine izvršene unazad godinu dana od dana PDV registracije. Značajne izmjene su izvršene i u oblasti posebne šeme u građevinarstvu, a zatim i u oblasti detaljnijeg razvrstavanja elektronskih usluga koje se oporezuju po mjestu primaoca. U vezi sa oporezivanjem ino usluga, novim Pravilnikom došlo je do izmjene obaveznih dokumenata, koje domaći PDV obveznik treba obezbjediti u svrhu dokazivanja da je usluga pružena ino licu. Izmijenjen je i prag za povrat PDV-a stranim državljanima, kao i sam obrazac PDV-SL 2. Izmijenjen je i obrazac CD PDV 1 M koji se koristi za povrat PDV-a po osnovu međunarodnih ugovora.