Autor: Prof. dr.sc. Ismet Kalić

Obračunski period 2025. godine predstavlja četvrtu godinu primjene novog Kontnog plana, koji je u primjeni od 01.01.2022. Tokom ovog obračunskog perioda donesen je neznatan broj novih propisa relevantnih za računovodstvenu profesiju. Među značajnijim propisima ističu se izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak, izmjene i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit. Izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o primjeni zakona o PDV, kao i drugih propisa o porezu na dodanu vrijednost (PDV), te izmjene Zakona o doprinosima u Federaciji BiH. Također su izvršene izmjene Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, te donesen novi Pravilnik o trgovačkim knjigama. Posebno se ističe Odluka o dopuni Odluke o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja. U cilju očuvanja postojećih radnih mjesta i ublažavanja finansijskog opterećenja poslodavaca, donesena je Uredba o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH za 2025. godinu, te Uredba o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u FBiH. Navedenim uredbama omogućena je isplata neoporezive pomoći radnicima na dobrovoljnoj osnovi, u skladu s finansijskim mogućnostima poslodavca i propisanim uslovima. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, radiprilagođavanja visine pomoći, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca („Službene novine FBiH“, broj 58/25 od 01.08.2025. godine), koja se primjenjuje od 1. augusta 2025. godine. U skladu s ovom uredbom, u članu 3. stav (1) postojeće Uredbe o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca („Službene novine FBiH“, br. 8/25 i 14/25), riječi “450,00 KM (četiri stotine i pedeset KM)” zamjenjuju se riječima “400,00 KM (četiri stotine KM)”, čime je smanjen maksimalni iznos neoporezive pomoći koju poslodavci mogu isplatiti radnicima. Poslodavac i dalje ima mogućnost isplate pomoći i u iznosu manjem od propisanog maksimalnog iznosa. U okolnostima znatno povećanog obima i složenosti poslova pred našom profesijom su i veoma važne aktivnosti vezane za izradu godišnjeg obračuna za 2025.godinu. Pripremne radnje godišnjeg obračuna za 2025. podrazumijevaju provođenje predbilansnih radnji i godišnjeg popisa imovine i obaveza na dan 31.12.2025. U ovom radu obrađeni su kontrolni postupci na imovini, kapitalu i obavezama bilansa stanja, te na računima prihoda i rashoda, odnosno kontrola onih poslovnih promjena koje su okarakterisale i obilježile ovaj obračunski period. Svrha kontrolnih postupaka je provjera ispravnosti preknjiženja početnog stanja na dan 01.01.2025. godine (načelo identiteta bilansa), zatim kontrola knjiženja poslovnih događaja, njihovog računovodstvenog i poreznog tretmana, te adekvatnosti i kompletiranosti knjigovodstevne dokumentacije poslovnih događaja, uz upotrebu konta u skladu sa aktuelnim Analitičkim kontnim planom, koji je u primjeni od 01.01.2022. godine. Specifičnosti popisa imovine i obaveza, usaglašavanje potraživanja i obaveza, konačan obračun amortizacije za 2025. godinu, dosljedna primjena MRS/MSFI i MSFI za MSP, su pripremne i predbilansne radnje koje su obrađene u ovom radu. Važno je istači i to da uporedo sa pripremnim radnjama godišnjeg obračuna za 2025. godinu, naša profesija provodi i intenzivne pripreme za sačinjavanje finansijskih izvještaja za period 01.01.- 31.12.2025. godine.

Autor: Prof. dr. sc. Edin Glogić

U kontekstu ubrzane digitalne transformacije, interna revizija sve više integriše napredne tehnologije, posebno vještačku inteligenciju (AI), kako bi unaprijedila detekciju i prevenciju prevara. Ovaj rad istražuje ulogu forenzičke analize unutar modernizovanih revizijskih procesa, s fokusom na primjenu AI alata za identifikaciju nepravilnosti i sumnjivih obrazaca u finansijskim izvještajima. Kroz analizu aktuelne literature i globalnih praksi, rad identifikuje ključne prilike i rizike koje AI donosi u domen forenzičke revizije, uključujući izazove u pogledu etike, transparentnosti algoritama i regulatornog okvira. Poseban akcenat stavljen je na potrebu za balansiranjem tehnološkog napretka i profesionalne prosudbe u provođenju internih istraga.

Autori: Mag.oec. Matea Antonela Vukoja, Mag.oec. Antonio Vukoja

Ovaj rad istražuje važnost usvojenih računovodstvenih politika za transparentno i pouzdano financijsko izvještavanje privrednih subjekata. Polazeći od teorijskih temelja, rad se fokusira na ulogu politika u strukturiranju financijskih izvještaja, razlike u učincima metoda kao što su različiti pristupi amortizaciji te implikacije standarda MRS 8 u slučaju promjena politika. Kroz analizu prakse i grafičke prikaze pokazano je kako odabrane politike direktno utječu na pokazatelje profitabilnosti, poreznu osnovicu i transparentnost izvještaja. Rad zaključuje kako računovodstvene politike nisu puki tehnički alati, već ključni instrumenti upravljanja percepcijom poslovanja i očuvanja integriteta tržišnih informacija. Računovodstvo je sustav koji osigurava informacije o ekonomskim aktivnostima privrednih subjekata. Opisivanjem, mjerenjem i tumačenjem ekonomskih aktivnosti privrednih subjekata, koje osigurava računovodstveni sustav, dolazi se do informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugima financijskim i nefinancijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike financijskih izvješća. Svi poslovni subjekti moraju pripremati temeljna financijska izvješća jer oni daju glavne pokazatelje poslovanja poduzeća. U financijskim izvješćima nalaze se sve potrebne informacije koje osiguravaju menadžmentu poduzeća donošenje pravilnih poslovnih odluka. U procesu pripreme financijskih izvješća važnu ulogu imaju računovodstvene politike. Jednom odabrane računovodstvene politike se trebaju dosljedno primjenjivati osim u slučajevima promjene zakonskih propisa, nacionalnih ili međunarodnih standarda. Također, do promjene računovodstvenih politika može da dođe ako bi ako bi ta promjena računovodstvene politike dovela do kvalitetnijeg prikaza financijskih izvješća koja moraju fer i istinito prikazivati financijsku situaciju poduzeća.

Autori: Doc.dr.sc. Sanja Knežević Kušljić, Doc.dr.sc. Lena Sigurnjak

Globalna ekonomija u 21.stoljeću potpomognuta digitalizacijom jedna je od glavnih karakteristika današnjeg doba. Upravo jedna novina omogućena razvojem digitalizacije je pojava digitalnog novca – kriptovalute. Kriptovalute su moderan oblik novca koji ima sve veću popularnost, a jednom od najatraktivnijih investicijskih prilika na tržištu upravo se smatra ulaganje u kriptovalute. Cilj rada je objasniti i razumjeti jedan od glavnih pojmova digitalnog svijeta – kriptovalute, njihove prednosti i nedostatke, istražiti ulaganje u iste te donijeti zaključak o trendu razvoja kriptovaluta u budućnosti. U istraživanje je uključena analiza anketnog upitnika koji je popunilo 98 ispitanika iz Brodsko posavske županije. Ograničenje istraživanja je mali broj ispitanika. Rezultati istraživanja su pokazali da većina poznaje pojam kriptovaluta no ipak nedostatak novca i veliki rizik su glavni razlozi što više ne ulažu u iste.

Autor: Amina Mujić, bacc.oec.

Savremeno poslovno okruženje karakteristiše intezivna konkurencija, brze tehnološke promjene i stalna potreba za unapređenjem poslovnih procesa. Takvo okruženje zahtijeva od preduzeća da kontinuirano ulaže u inovacije i aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi ostvarila održivu konkurentsku prednost. Ovaj rad pruža teorijsku analizu uloge inovacija i funkcije istraživanja i razvoja u stvaranju dugoročne konkurentske prednosti, oslanjajući se na relevantnu literaturu i klasične teorijske pristupe konkurentnosti. Poseban naglasak stavlja se na doprinos inovacionog potencijala, organizacionih kapaciteta i menadžerskih odluka razvoju sposobnosti preduzeća da odgovori na promjene u tržišnom okruženju. Rad ukazuje na ključne faktore koji određuju inovacionu sposobnost preduzeća, naglašavajući značaj strateški usmjerene aktivnosti istraživanja i razvoja kao temelja održivog poslovnog rasta.

Autori: Mr.sc. Murisa Kozar, Dr.sc. Marijana Šimić

Neporezni prihodi predstavljaju važan izvor finansiranja jedinica lokalne samouprave te značajno utječu na kvalitet javnih usluga i fiskalnu održivost lokalnih budžeta. Iako su obimom manji od poreznih prihoda, zbog složenosti evidentiranja, kontrole i naplate često predstavljaju veći administrativni izazov. Rad analizira zakonski okvir, vrste neporeznih prihoda, postupke njihove naplate i evidentiranja, te ključne probleme u praksi. Posebna pažnja posvećena je obavezama lokalnih jedinica u uspostavi učinkovitih internih kontrola i donošenju pravilnika o upravljanju neporeznim prihodima, uz korištenje domaće regulative i međunarodnih preporuka.