Autori: Doc. dr. Malči Grivec, Mr.sc. Maša Pusulić

Rad istražuje integraciju ESG faktora (ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterijuma) u savremene strategije finansijskog menadžmenta, sagledavajući je kroz teorijski, regulatorni i praktični okvir. Poseban naglasak stavljen je na ulogu ESG-a u evoluciji finansijskog odlučivanja, gdje održivost i odgovornost postaju ravnopravni ciljevi pored profita. Analizirani su ključni međunarodni standardi (GRI, SASB, TCFD, ISSB) i evropske regulative (EU taksonomija, SFDR, CSRD), kao i empirijski dokazi koji ukazuju na povezanost ESG performansi sa boljim finansijskim ishodima, nižim rizikom i većim povjerenjem investitora. U radu su predstavljeni primjeri dobre prakse iz privatnog sektora (multinacionalne kompanije, banke, investicioni fondovi) i javnog sektora (državne politike, zeleni instrumenti, javne finansije), čime se pokazuje kako se ESG principi ugrađuju u različite nivoe finansijskog sistema. Istaknuti su i glavni izazovi – fragmentiranost podataka, „greenwashing“ i potreba za razvojem novih znanja i vještina menadžera. Zaključuje se da ESG integracija nije prolazni trend, već strukturna promjena koja oblikuje finansije 21. vijeka i omogućava kompanijama stvaranje dugoročne, održive vrijednosti.

Autori: Prof. dr. Adnan Rovčanin, Željka Stanić, Alma Krznarić

Cilj ovog rada je utvrđivanje efekata Trampovih carina (tarifa) na globalnu trgovinu i ekonomiju. Za potrebe pisanja rada korištena je literatura iz više izvora i praćena su kretanja relevantnih pokazatelja, poput berzanskih indeksa, kao i cijena nafte i zlata. Rad počinje paralelama između aktuelne situacije i Trampovih tarifa iz 2018. godine, uz kratki osvrt na američke protekcionističke trgovinske mjere iz vremena Velike depresije. Zatim slijedi hronološki pregled aktuelnih dešavanja, te usporedba željenih i stvarnih ishoda tarifa. Druga polovina i zaključak rada bave se potencijalnim dugoročnim efektima Trampovih tarifa na globalnu trgovinu i ekonomiju u cjelini.

Autori: Prof.dr.sc. Dijana Vuković, Mr.sc. Irnesa Kujundžić, Samra Civić

Interna revizija predstavlja ključnu funkciju u savremenom poslovanju, omogućavajući preduzećima unapređenje sistema internih kontrola, efikasnije upravljanje rizicima te optimizaciju poslovnih procesa. Funkcija interne revizije evoluirala je iz jednostavne kontrole u malim preduzećima do složene i profesionalizovane funkcije integrisane u upravljačku strukturu velikih organizacija. U radu se pojašnjava razlika između interne i eksterne revizije, osnovne aktivnosti internih revizora te njihov doprinos stabilnosti i uspješnosti preduzeća. Cilj rada jeste da se kroz teorijsku i empirijsku analizu razvoja i uloge interne revizije istraži njen značaj u savremenim organizacijama te da se na osnovu provedenog istraživanja u Bosni i Hercegovini utvrdi kako interna revizija doprinosi unapređenju poslovnih procesa, jačanju upravljačke odgovornosti i donošenju kvalitetnijih poslovnih odluka u preduzećima.

Autor: Dr.sc. Advija Alihodžić

Nedostatak literature iz oblasti poslovanja osiguravajućih društava u kriznim situacijama, odnosno kako iste spriječiti, naveo je autore da ponude ovaj rad. Cilj rada je potaknuti menadžere osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini da se pravovremeno pripreme kako da reaguju u sprečavanju krize, odnosno u kriznim situacijama ako do njih dođe, jer su osiguravajuća društva bez obzira na vlasničku strukturu društva od općedruštvenog interesa. Rad se sastoji iz četiri dijela: uvod, preventivno upravljanje poslovnom krizom, identifikacija uzroka krize i zaključak. U uvodu je dat kratak osvrt na stanje tržišta osiguranja u 2024. godini u BiH uz definisanje kriznih uslova poslovanja osiguravajućih društava kao neplaniranog i neželjenog razdoblja ograničenog trajanja s neobjašnjivim ishodom te navođenje najčešćih oblika krize (likvidnost, poslovni uspjeh, solventnost, konkurentnost, kadrovska kriza). Drugi dio obuhvata preventivno upravljanje poslovnom krizom (simptomi, plan aktivnosti, strategija, krizni menadžment, obuke osoblja, predviđanje i sprječavanje kriza). Treći dio razmatra identifikaciju i upravljanje uzrocima krize, uvođenje kontrolinga i pravovremeno odlučivanje o formiranju kriznog menadžmenta. U zaključku se daju preporuke menadžerima kako bi operativno i strategijski bili pripremljeni za poslovanje u kriznim situacijama.

Autori: Dr.sc. Ankica Čanić, Dr.sc. Azira Osmanović

Računovodstvene prevare su svakodnevna pojava današnjice, a posebno su prisutne kod obračuna poreza na dobit. Njihova suština je provođenje računovodstvenih postupaka koji dovode do obračuna netačne osnovice poreza na dobit. Obračun poreza na dobit propisan je relevantnim računovodstvenim i zakonskim propisima koje je potrebno u potpunosti poštivati. Međutim, pojedinci zaobilaze ili krše propisane odredbe te time čine računovodstvene prevare s ciljem obračuna i plaćanja manjeg poreza na dobit. Inspekcijski nadzor predstavlja postupak utvrđivanja tačne porezne osnovice. Inspektori provode radnje pregleda i provjere računovodstvene dokumentacije, kao i provjere knjigovodstvenog evidentiranja. Otkrivanjem računovodstvenih prevara otkrivaju se i skrivene obaveze poreza na dobit, što dovodi do utvrđivanja dodatnih poreznih obaveza, a time i do otkrivanja porezne utaje i počinioca iste.

Autor: Dr.sc. Milica Vidović

Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba da plati prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba da koristi u svrhu poslovanja. Obveznik ima pravo da odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga, pod uslovom da ih koristi za promet koji podliježe plaćanju PDV-a. Članom 32. Zakona o PDV-u propisani su uslovi za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a. Uputstvom o dostavljanju podataka iz knjigovodstvenih evidencija propisan je način, postupak i rokovi za dostavljanje evidencija (e-KUF i e-KIF), a tehničkim uputstvom tipovi dokumenata. U smislu PDV propisa, promet usluga obuhvata „sve poslove i radnje koji ne čine promet dobara“, odnosno sve isporuke u okviru djelatnosti koje se ne smatraju isporukom dobara. U domaćem prometu registrovani PDV obveznik na izlaznoj fakturi obračunava izlazni PDV, izuzev za oslobođene usluge. Kod usluga između domaćih obveznika i stranih lica postoje brojne specifičnosti: usluga fakturisana u inostranstvo može biti oslobođena ili oporeziva u BiH, a na uslugu fakturisanu iz inostranstva domaći obveznik može imati obavezu obračuna i plaćanja PDV-a. Rad prikazuje najvažnije odredbe o odbitku ulaznog PDV-a i oporezivanju usluga te kroz primjere iz prakse pojašnjava poreski tretman različitih situacija.