Autor: Prof.dr.sc. Vinko Belak

Revidirani MRevS-ovi i pojačana vanjska kontrola revizije povećavaju zahtjeve koje revizori moraju ispuniti u obavljanju revizije financijskih izvještaja. Od povećanih zahtjeva najviše se izdvaja obveza revizora da steknu razumno uvjerenje da nema prijevare u financijskim izvještajima. Praktično to za revizore znači da moraju otkriti „crvene zastavice“ koje ukazuju na moguću prijevaru. Osim toga, u cilju preciznije revizije revizori moraju ispitati transakcije na više razina značajnosti. Očito je da će doći do promjena u revizijskim postupcima jer je opisane zahtjeve skoro nemoguće ostvariti s dosadašnjim načinom rada. Rješenje koje se nudi je primjena umjetne inteligencije u reviziji. U tom smislu postavljene su hipoteze istraživanja koje odgovaraju na slijedeća ključna pitanja: 1. Zašto je uvođenje AI u reviziju neophodno kad je revizija do sada funkcionirala bez upotrebe AI. 2. Može li se korištenjem AI povećati kvalitetu i opseg revizije bez proporcionalnog povećanja opterećenja i pretjeranog povećanja troškova. 3. Treba li uvesti potpunu automatizaciju revizije primjenom umjetne inteligencije (AI). Analizom recentne literature i na temelju vlastitih iskustava potvrđeno je da je uvođenje AI u reviziju neophodno jer će to povećati kvalitetu i opseg revizije bez proporcionalnog povećanja opterećenja i pretjeranog povećanja troškova. Međutim, uvođenje umjetne inteligencije u reviziju postavlja i određene izazove koji se odnose na transparentnost, nepristranost, privatnost i pouzdanost rezultata koje ona donosi. Zbog toga je kao konačni zaključak istaknuto da je u ovom stupnju razvoja umjetne inteligencije prikladno je, čak i nužno, koristiti modele umjetne inteligencije kao alat u reviziji ali ipak konačne sudove i odluke treba donijeti revizor. Prema tome, potpuna automatizacija revizije primjenom umjetne inteligencije (AI) možda bude ostvariva u budućnosti.

Autori: Prof. dr. Senada Kurtanović, Almir Lipovača, dipl.oec., Mr.sc. Ismet Đuzelić

Revizorski postupci usmjereni na finansijsko vještačenje povećavaju efikasnost otkrivanja nepravilnosti i prevara u poslovanju sa nekretninama. Poseban fokus stavljen je na metode i tehnike koje revizori i finansijski vještaci koriste za identifikaciju nepravilnosti, pranje novca, manipulacije i druge nezakonite radnje u poslovanju sa nekretninama. U radu se analizira značaj revizije kao ključnog alata za transparentnost i integritet finansijskih izvještaja, kao i doprinos finansijskog vještačenja u pravnom postupku i donošenju sudskih odluka. Cilj rada je da prikaže koliko su važna precizna stručna analiza sudskog vještaka u borbi protiv ekonomskog kriminala u ovoj oblasti.Finansijsko vještačenje i revizija značajno pomažu u otkrivanju privrednog kriminala vezanog za nekretnine, povećavajući transparentnost i povjerenje

Autor: Dr.sc. Gordana Lazović

Interna revizija je nezavisna samostalna funkcija koja ispituje i ocjenjuje aktivnosti institucije i njenih organizacionih dijelova. Svrha interne revizije jeste da pruži nezavisno i objektivno uvjeravanje i konsultantske/savjetodavne usluge s ciljem unapređenja poslovanja institucije. Cilj interne revizije je pružanje usluga koje trebaju pomoći rukovodstvu u efikasnom izvršavanju njihovih obaveza. Interni revizori nezavisni su u svom radu i neposredno su odgovorni rukovodiocu institucije koju revidiraju. Ovlaštenja internih revizora proizlaze iz zakonskih i podzakonskih propisa kojima se reguliše oblast interne revizije. U kojoj će mjeri interna revizija nezavisno, objektivno i profesionalno ispitivati i ocjenjivati poslovanje poduzeća, funkcionisanje sistema internih kontrola i ostvarivanje postavljenih ciljeva, zavisi, između ostalog, od organizacije i načina upravljanja internom revizijom.

Autori: Doc.dr.sc. Zijad Lugavić, Doc.dr.sc. Edin Jahić, Mr.sc. Eldina Čustović, Adnan Lugavić, bachelor – inženjer elektrotehnike

Digitalna transformacija javne uprave predstavlja temelj modernizacije javnog sektora, usmjeren ka efikasnijem, transparentnijem i kvalitetnijem pružanju javnih usluga. Paralelno s tim, globalna cyber sigurnost postaje ključni uslov za očuvanje povjerenja građana i zaštitu podataka. Cilj istraživanja je analizirati osnovne elemente digitalne transformacije javne uprave i povezati ih sa sigurnosnim izazovima, sa posebnim osvrtom na okolnosti u Bosni i Hercegovini. Predmet istraživanja je odnos između digitalizacije javnih procesa i prijetnji koje proizlaze iz globalnog digitalnog okruženja. Metodološki okvir obuhvatio je kvalitativnu analizu relevantne literature, komparativno poređenje praksi EU i regiona, te analitičko-sintetički pristup sagledavanju stanja u BiH. Rezultati pokazuju da, iako je ostvaren napredak u razvoju e-uprave, BiH i dalje bilježi nedostatke u institucionalnoj koordinaciji, fragmentirane sisteme i nedovoljnu primjenu standarda cyber sigurnosti. Zaključci istraživanja naglašavaju potrebu za strateškim planiranjem digitalne transformacije, jačanjem kapaciteta u oblasti cyber sigurnosti i usklađivanjem sa EU standardima. Posebno se ističe važnost interoperabilnih platformi i razvoja kulture sigurnosti. Kao smjernice za buduća istraživanja predlaže se analiza uticaja digitalne transformacije na kvalitet javnih usluga, procjena specifičnih cyber prijetnji u BiH te modeli saradnje javnog i privatnog sektora.

Autori: Prof.dr.sc. Dijana Vuković, Senada Dupovac, Said Piralić

Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. maja 2006. i Direktivom 2014/56/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. aprila 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ između ostalog propisani su minimalni uslovi za obavljanje poslova revizije kako za revizora tako i za društva za reviziju, s tim da je omogućeno da se kroz nacionalna zakonodavstva propišu i striktniji uslovi. Direktivama je definisano odobrenje za rad ovlaštenih revizora i revizorskih društava što podrazumijeva dobar ugled revizora, povlačenje odobrenja, obrazovne kvalifikacije potrebne za revizora, stručni ispit za revizora (teorijsko i praktično znanje), izuzeća od polaganja ispita, potrebne kvalifikacije za dugoročno praktično iskustvo, kontinuiranu edukaciju te način izdavanja odobrenja ovlaštenim revizorima iz drugih država EU. Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH iz 2021. godine izvršene su izmjene uslova za sticanje licenci/ odobrenja za rad ovlaštenih revizora u FBiH. U ovom radu se analiziraju i upoređuju propisani uslovi u zemljama Jugoistočne Europe (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, BiH). Prezentuju se sličnosti i razlike, te izazovi i dileme koji su postavljeni u provedbi postojećih propisa iz oblasti licenciranja ovlaštenih revizora kao i prijedlozi za rješavanje dilema tokom prelaznog perioda u odnosu na prethodne propise iz ove oblasti u Federaciji BiH.

Autor: Doc.dr.sc. Mirnesa Baraković Nurikić

U kontekstu rastućih ekoloških, društvenih i upravljačkih izazova, ESG (Environmental, Social, Governance) standardi postaju ključno mjerilo uspješnosti savremenih kompanija na međunarodnoj sceni. Ovaj rad istražuje kako primjena ESG principa utiče na međunarodnu konkurentnost firmi i država, oslanjajući se na savremenu literaturu, dostupne statističke podatke i primjere dobre prakse. Fokus je na implikacijama ESG-a za investicione tokove, reputaciju firmi, regulatorne promjene i pozicioniranje zemalja u razvoju u globalnim lancima vrijednosti. Kroz analitički i komparativni pristup, rad demonstrira kako ESG ne predstavlja samo dodatni zahtjev, već stratešku prednost u eri održivog razvoja.

Autori: Doc.dr.sc. Mirjana Nedović, Dr.sc. Mira Majstorović, Katarina Kulić, dipl.oec.

U ovom radu razmatra se značaj brendiranja visokoobrazovne institucije i njezin utjecaj na stavove studenata. Izgradnja dobre percepcije visokoobrazovne institucije ima za posljedicu veći broj studenata i veće zadovoljstvo studiranjem. Brendiranje u visokoobrazovnom sektoru, posebno kada postoji velika konkurencija i privatnih i javnih visokoobrazovnih institucija, može napraviti ključnu razliku prilikom odabira. U ovom radu su se detaljno istražili i analizirali elementi kojima se izgrađuje brend. Dobrim vizualnim identitetom, dobrom reputacijom i zanimljivim komunikacijskim strategijama uspješno se može nastupiti na tržištu i utjecati na preferencije studenata prilikom odabira. Cilj i svrha rada je istaknuti važnost brendiranja u kontekstu visokog obrazovanja te pružiti preporuke za visokoobrazovne institucije kako bi poboljšale svoje brendiranje i bolje odgovorile na potrebe i očekivanja studenata. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika i intervjua. U radu se koriste znanstvene metode deskripcije, sinteze, analize i statističke metode, te se potom utvrđuju stavovi studenata prema brendiranju visokoobrazovnih institucija. Ovaj rad doprinosi otkrivanju novih saznanja koja pružaju uvid u važnost brendiranja u visokoobrazovnom sektoru te naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem.