Autor: Dr.sc. Suzi Mikulić

Cilj ovog rada je istražiti utjecaj makroekonomskih varijabli kao sistemskih faktora vanjskog okruženja na kreditni rizik u transakcijama između poduzeća realnog sektora. Istraživanje je provedeno na uzorku velikih poduzeća u Bosni i Hercegovini u petogodišnjem razdoblju. Dobiveni rezultati sugeriraju da makroekonomske varijable BDP, kamatne stope na kredite poduzećima, inflacija i stopa nezaposlenosti imaju značajnu eksplanatornu moć u objašnjenju kreditnog rizika kod poduzeća realnog sektora. BDP i inflacija su negativno korelirani s kreditnim rizikom, dok su nezaposlenost i kamatne stope na kredite pozitivno korelirani na razini signifikantnosti od 5 %. S druge strane, promatrane varijable, samostalno nemaju zadovoljavajuću prediktivnu sposobnost u predviđanju kreditnog rizika kod poduzeća realnog sektora (ROC = 0,52) i stoga ih treba koristiti u kombinaciji s drugim specifičnim prediktorima kao što su pokazatelji analize financijskih izvještaja i nefinancijske informacije.

Autori: Dr.sc. Admir Čavalić, Dr.sc. Ema Burić

Poslovne performanse preduzeća predstavljaju ostvarenje rezultata u različitim aspektima poslovanja, pri čemu se analiziraju inputi, procesi i outputi. Mjerenje poslovnih performansi podrazumijeva uspostavljanje indikatora koji omogućavaju analizu ostvarenja organizacijskih ciljeva. Ključni pokazatelji performansi mogu biti finansijski i nefinansijski. U okviru rada se nastoji sistematizirati teorijsko znanje u vezi sa poslovnim performansama, te navesti načini mjerenja performansi, s fokusom na savremene metode mjerenja performansi. Primjena savremenih modela i alata omogućava integrisanu analizu poslovanja i precizno usmjeravanje organizacijskih resursa ka postizanju konkurentske prednosti.

Autor: Mr.ecc. Irnesa Hašimbegović

2025. godina je za porezne obveznike, ali i za Poreznu upravu FBiH počela sa vrlo zahtjevno. Donošenjem mnoštva Uredbi i najavom porezne reforme Vlada Federacije BiH je postavila velike ciljeve i najavila vrlo izazovnu godinu. I pored navedenog svaki početak nove poslovne godine predstavlja težak i naporan period za računovođe, revizore, za porezne obveznike, ali i za Poreznu upravu. Završni finansijski izvještaji su predati sa krajem februara, a poreznim obveznicima još ostaje da do kraja marta predaju i Prijavu poreza na dobit, kao i sve pripadajuće priloge. Posebnu pažnju uvijek zahtjeva popunjavanje Poreznog bilansa. Mnoštvo stavki, mnoštvo različitih okolnosti dovodi i porezne obveznike i porezne inspektore u dilemu. Kroz tekst je dat osvrt na najčešće situacije kod popunjavanja Poreznog bilansa, kao osnove za izradu Prijave poreza na dobit, odnosno utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dobit.

Autor: Mr.sc. Fahra Ćatović

Porez na dohodak za 2024. godinu, konačno se utvrđuje na osnovu Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi Federacije BiH do 31. marta 2025. godine. U ovom tekstu fokus je na obavezi poreznih obveznika fizičkih lica – obrtnika i građana u vezi utvrđivanja konačne obaveza poreza na dohodak odnosno na Godišnjoj prijavi poreza na dohodak – Obrazac GPD- 1051 za 2023. godinu, kao i priloga istoj – drugih godišnjih prijava i izvještaja. Prezentovani su načini utvrđivanja: vrsta oporezivog dohotka, prihoda i rashoda, porezna osnovica, olakšice, porezni kredit i konačna porezna obaveza. Pored navedenog ukazano je i na porezne prijave kojima su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) u toku godine i koje su “osnova” za sastavljanje godišnjih prijava i izvještaja i u konačnici Godišnje prijave poreza na dohodak – Obrazac GPD- 1051. U nastavku teksta ukratko se ukazuje na sve ključne faktore koji se odnose na Godišnju prijavu poreza na dohodak. Pored navedenog obrađen je i porez na imovinu za 2025. godinu. Ključne riječi: porezni obveznik, dohodak, osnovica poreza na dohodak, godišnje prijave, porezne olakšice, porezni kredit, konačna obaveza i porez na imovinu.

Autor: Mr.sc. Asmir Mujanović, OR

Izrada poreske prijave poreza na dobit zahtijeva ozbiljnu pripremu i jako dobro i stručno poznavanje propisa iz ove oblasti, naročito kada se ima u vidu da se veliki broj računovodstvenih pozicija drugačije vrednuje i tretiraju u poreskom smislu, te iz toga razloga, potrebno je imati dobro organizovano poresko knjigovodstvo koje obezbjeđuje sve potrebne podatke kako bi bilo moguće tačno obračunati i prijaviti porez na dobit. Sastavljanje finansijskih izvještaja najpraktičnije je započeti izradom bilansa uspjeha, gdje u određenoj fazi zastajemo i sačinjavamo poreski bilans. Nužan korak za završetak bilansa uspjeha je utvrđivanje obaveze poreza na dobit. Izrada poreske prijave zahtijeva poštivanje i primjenu Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit. Primjenom poreskih propisa, na računovodstvenu dobit ili gubitak prije oporezivanja dodaju se porezno nepriznati rashodi te oduzimaju stavke koje umanjuju poresku osnovicu. Stavke koje mogu da umanjuju poresku osnovicu prema poreskim propisima su poreski podsticaji i poreska oslobađanja. Na tako utvrđenu osnovicu primjenjuje se propisana poreska stopa i izračunava se konačna poreska obaveza za izvještajnu godinu.

Autor: Mr.sc. Zlatan Imamović

Svjedoci smo sve jačeg trenda rasta značaja kontrole transfernih cijena i sprečavanja pokušaja prevaljivanja obaveze poreza na dobit između poreznih obveznika kroz transferne cijene. Ovim radom je dat osvrt na teorijsko uporište za kontrolu i pravilno postupanje kod transakcija između povezanih lica i četiri praktična primjera koji će u praksi služiti čitaocima kao orijentir i urnek za postupanje. Cilj ovog rada je upravo da pomogne poreznim obveznicima da pravilno postupaju pri primjeni zakonskih propisa i obaveza u pogledu transakcija između povezanih lica te pravilnog popunjavanja obavezujućih obrazaca sa pregledom najčešćih grešaka koje se javljaju kod poreznih obveznika. U radu su prikazane definicije transfernih cijena, obveznici primjene, metode transfernih cijena te praktični primjeri iz prakse. Svaki od četiri primjera sadrži rješenje na situaciju iz primjera koji može služiti kao urnek u sličnom postupanju kod poreznih obveznika.

Autor: Dr. Milica Vidović

Najviše dilema i nedoumica u vezi registracije za PDV pojavljuje se u vezi sa pitanjem koji je promet oporeziv PDV-om pa je zbog toga neko obavezan da se registruje za PDV, a neko nije, a zatim i sa pitanjem ko može dobrovoljno da se registruje za PDV i pod kojim uslovima. U vezi sa prethodno navedenim, postavlja se i pitanje u kojem trenutku neko treba podnijeti zahtjev za PDV registraciju da bi izbjegao prekršajne sankcije koje se izriču zbog neblagovremenog podnošenja ovog zahtjeva. Osim toga, još jedno pitanje koje može dovesti do zabune u vezi sa obavezom za PDV registraciju je da li pravni oblik organizovanja privrednog društva, vrsta vlasništva, zanatsko preduzetnička djelatnost, poslovi ministarstava, upravnih organizacija, jedinica lokalne samouprave i sl. mogu imati uticaj na obavezu za PDV registraciju u smislu postojanja određenih izuzetaka od obavezne registracije. Na rješenje UIO o registraciji i prestanku registracije, obveznik koji je nezadovoljan ima pravo žalbe. Nerijetko se dešava da lica koja su upisana u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza kao PDV obveznici ne dostavljaju ažurno informacije UIO o promjeni određenih podataka (npr. novoj djelatnosti, novoj poslovnoj jedinici, novom transakcijskom računu, broju telefona i sl.), a što su obavezni uraditi u Zakonom određenim rokovima, zbog čega se u poreskoj praksi pojavljuju problemi u izvršavanju povrata PDV-a, vršenju inspekcijske kontrole i sl. Prisutno je i nerazumjevanje obaveze podnošenja PDV prijava nakon što obveznik podnese zahtjev za PDV deregistraciju, a obaveza podnošenja PDV prijava postoji sve dok UIO ne izbriše obveznika iz Jedinstvenog regista obveznika indirektnih poreza, pa čak i u slučajevima da je taj obveznik izbrisan iz sudskog ili registra nekog drugog organa. Budući da područje PDV registracije i deregistracije ima značajan broj pitanja i dilema sa kojima se obveznici svakodnevno susreću u ovom radu ćemo prije svega objasniti prednosti i nedostatke ulaska u sistem PDV-a. Ukazaćemo i na to ko treba da se registruje za PDV i koji prometi su u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost oporezivi PDV-om, a zatim i ko može dobrovoljno da se registruje za PDV i pod kojim uslovima, te koju dokumentaciju treba da dostavi UIO kako bi bio registrovan za PDV. Spomenućemo i obaveze koje ima obveznik PDV-a prema UIO nakon što se registruje za ovu vrstu poreza. Objasnićemo i način podnošenja žalbe na rješenje UIO o registraciji i prestanku registracije, kao i rokove za njeno podnošenje. Osim toga, objasnićemo kako i kome se podnosi zahtjev za deregistraciju po osnovu PDV-a, šta se uz njega dostavlja, te šta sve mora uraditi obveznik PDV-a da bi ga UIO izbrisala iz Jedinstvenog registra obveznika indirektnih poreza.